|
OSNOVNI IZBORNIK
|
RAFTING AVANTURA NA CETINI
Naša avantura cetinom počinje ovako: RAFTING AVANTURA NA RIJECI CETINI KOD OMIŠA Rafting avantura započinje u Omišu, na velikom parkingu koji se ne naplačuje 200metara uzvodno od omiškog mosta, na cesti koja vodi prema izlatištu Radmanove mlinice odmah iza tunela. Tu se ukrcajete u minibus ili kombi (ovisno o broju zainteresiranih turista za rafting izlet).
Kombi ili minibus čete sigurno prepoznati po crvenim gumenim rafting ačmcima koji su ili na kombiju ili na prikolici koju on vuče za sobom, a na svakom crvenom rafting čamcu pieš s strane www.raft.hr (FOTO) .
Rafting izlete udruga "Rafting" organizira svaki dan s polascima u 9 i 14 sati iz Omiša ( rafting izlete je potrebno prethodno nekoliko dana unaprijed najaviti na brojeve telefona 021-863161 ili 091-5906386 ).
E pa vidimo se! Napisao: Bruno Janeček FILM - RAFTING AVANTURA NA RIJECI CETINI ( trajanje 06:30 - 43.5 Mb ) Vrijeme trajanja rafting avanture: 3-4 sata. Vrijeme polaska: svaki dan u 9:00 i 14:00 sati iz grada Omiša u periodu od 1.IV.2010-1.X.2010. Cijena: 200kn po osobi (27 eura). Naš kapacitet: posjedujemo 8 rafting čamaca za osam turista, te je naš maksimalni kapacitet grupa od 64 turista koji se mogu uputiti u jutarnjem terminu na rafting avanturu i isto toliko u popodnevnom terminu. Opremu koju osiguravamo: prsluke za plivanje, zaštitne kacige, vesla i u slučaju hladnog i kišovitog vremena neoprenska odjela svih veličina (XS, S, M, L, XL,XXL). Što trebate ponjeti s sobom: suhu odječu koju čete obući na sebe nakon rafting izleta, ručnik i kremu za sunčanje. Rafting foto: Profesionalni fotograf s digitalnim vodonepropusnim fotoaparatom fotografira sudionike rafting avanture tijekom cijelog rafting izleta na najzanimljivijim mjestima od starta do cilja, te ako želite možete nakon rafting avanture kupiti CD s vašim fotografijama. Uobičajno na CD-u se nalazi oko 150-tak fotografija. Cijena CD-a = 100 kuna (14 eura). Napomena: Na rafting izletu mogu sudjelovati sve osobe od 7-77 godina. Za rafting izlet nije potrebno nikakvo predznanje o raftingu i nikakva posebna tjelesna spremnost. Rafting izlet je potrebno najkasnije rezervirati 1-5 dana prije njenog izvođenja. Informacije i rezervacije: +385(0)21 863161 +385(0)91 5906386 rafting@net.hr Pozivamo turističke agencije da nam se jave radi dogovora za nastupajuću ljetnu sezonu. Rafting sezona počinje 1.IV.2010 i završava 1.X.2010
RIJEKA CETINA OD IZVORA DO UŠČA Bez sumnje, rijeka Cetina jedna je od najljepših mjesta u Hrvatskoj gdje možete doživjeti ćari rafting avanture. Smještena u pitomom kraju koji po njoj vuće ime, mirno se vuće kroz svoje kanjone i kroz bezbrojna mjesta i brežuljke koji se polako uzdižu nad njom. Mnoge priće kruže o nastanku njenog imena. Nastale kroz stoljeća neke priće su se ipak izdvojile od drugih, kao na primjer prića koja kazuje kako su prvi hrvati, spuštajući se iz sjevernih krajeva Europe prema toplome dalmatinskome jugu, naišli na rijeku koja ih je neobično podsječala na "Cetyniu", rijeku koja teče kroz južnu Poljsku, njihovo zadnje nomadsko boravište. A još je izvjesnija prića po kojoj je Cetina dobila ime od njenog latiniziranog imena "Kentona", kojim ju je okrstilo pleme Dalmata. Tadašnji hrvati su brzo to ime "kroatizirali" u Cetinu. To je i područje od velike povjesne i arheološke važnosti. Na njenim padinama prava su blaga arheoloških nalazitša. Sjekire iz kamenog doba, štitovi rimskih legionara, osobne stvari srednjovjekovnih stečaka, sve to i mnogo više pronalazili bi arheolozi u kršu i cetinskome mulju. Potvrda svojeg vremena i napose važnosti koje je za ljude ovog kraja imala ova rijeka, još od prapovijesnog doba... Kroz godine rijeka je naslagala svojim tokom podru�je kojim je prolazila, i izvukla iz svega toga Cetinsku Krajinu, koju su sa strana opasali Svilaja, Kame�nica i Dinara. To je izuzetno plodan kraj, urbaniziran tijekom vremena malim mjestima i selima, pa�njacima, oranicama i zelenim livadama punim cvije�a, trave i �ivota. U vla�na prolje�a okite se te livade jaglacima i kaduljom, a zrakom zuje p�ele u potrazi za savr�enim medenim eliksirom. A Cetina kroz svoje vodeno bogatstvo poji �ednu Dalmaciju. Cetinska geografija �ivi je izvor razli�itih morfolo�kih pojava. Ima tu i kr�a, i silikata, i erozijom naciklih padina bre�uljaka, a nanosi rje�noga mulja iskristalizirali su Vrli�ko, Sinjsko, Hrva�ko i Cetinsko polje. Djelovala je tu i ljudska ruka, kroz Polji�ko jezero, koje sad guta i Koljansko i Ribari�ko polje. Niz obronke Svilaje i Dinare vuku se podovi - tereni ubla�eni vapnena�kim terasama. Sama Cetina prostire svoj tok ogra�ena smjerom dinarida (sjeverozapad-jugoistok), a postanke vu�e jo� iz prapovijesnog doba tercijara, a nagib slojeva Svilaje i Dinare upu�uje na to da su planine neko� tvorile jedinstveni antiklinalni blok, rasje�en paralelnim rasjedima. Du� rasjeda je teren utonuo i stvorio predispoziciju dolini Cetine. Za ovu predispoziciju ima dovoljno potvrda na terenu, kao i jo� �iva seizmi�ka djelatnost u regiji. Petrografski sastav Krajine je slo�en: �koljku u kojoj le�i Cetina grade vapnenci (�estica), koji su na njenom dnu debelo oblo�eni jezerskim sedimentima - laporima (muljika). Rasprostranjenost neogenih lapora je najve�a u poljima, �to upu�uje na postojanje neogenog jezera. Klimatske prilike u Cetinskoj Krajini rezultat su polo�aja izme�u primorja i planinskog zale�a te je mije�anje klimatskih utjecaja vidljivo i u rasporedu vegetacije. Razlike u nadmorskoj visini pojedinih dijelova regije tako�er su od utjecaja. Ni ra�irenost smokve u prisojima, ni prevlast bukve na Svilaji, ni prkos sedam kr�ljavih maslina ne daju sliku jedinstvenog karaktera klime. Srednjaci sije�nja od + 3,3�C, a srpnja od + 23,2�C, te koli�ina padalina od 1400 mm godi�nje, govore o znatnim razlikama prema susjednom splitskom, ali i livanjskom prostoru. Zbog toga bi ovu klimu mogli definirati submediteranskom. Hidrografija Krajine se razvila uplivom spomenute klime, ali i razli�itih petrografskih prilika.Na Svilaji, Dinari i podima nema nadzemnih voda, jer tu vladaju zakoni kr�a: vode poniru i kre�u se podzemljem. U poljima su, me�utim, vapnenci dobro izolirani laporima, pa su to oaze normalne hidrografije u kr�u. Cetina ve�e sva polja i ujedinjuje sve nadzemne i podzemne vode, koje njoj penetriraju. Slivno je podru�je Cetine daleko ve�e od okvira regije. Propusni vapnena�ki okvir ne svr�e vode vi�eg bosanskog prostora. Zbog toga se Cetina napaja vodama iz Livanjskog i Duvanjskog, pa �ak Kupre�kog i Glamo�kog polja, tako da hidrografsko porje�je Cetine zahva�a 3700 km2 povr�ine. I kao �to Cetina obilno prima vode s vi�ih horizonata u Bosni, tako ih obilno i dariva. Boja ba�ena u Cetinu, pojavila se u vrelima Studenci, Jadro, �rnovnica. Kako vidimo, Cetina je vrio slo�en sustav hidrolo�kih odnosa i zakona. Cetina je zapravo �udo! Iz duboka kratera kulja voda i odmah postane rijekom. Ovo je glava Cetine. Poslije 105 km puta ona �e si�i za 385 metara i uliti se u Jadransko more. Izvor Cetine je u istoimenom selu, 7 km sjeverno od Vrlike. Iznad izvora, svega stotinjak metara, nalazi se otvor Gospodske pe�ine. Slu�ila je kao stani�te ljudima u raznim epohama. U vrijeme ratova s Turcima tu se skrivao stra�ni hajduk So�ivica. Pe�ina je duboka ali nedovoljno prou�ena. Koncem XVIII. stolje�a istra�ivao ju je i opisao Ivan Lovri�. On tvrdi da je u dru�tvu s nekoliko "Morlaka" poslije mu�nog spu�tanja i provla�enja do�ao u prostranu dvoranu ukra�enu sigama. Pa�ljivo oslu�kuju�i prepoznao je �um podzemnih voda. Idu�i dalje za �umom dospio je do obale "kraljevske podzemne rijeke". Neki tvrde da se ovdje vode dijele: pola Krki, a Cetini pola. No tko bi znao tajne podzemnih voda? Pet stotina metara nizvodno rijeka je jo� mlada, ali se ipak ne mo�e pregaziti. Na tom je mjestu izgra�en most. Slu�io je stolje�ima. �udan je taj most slo�en od megalita. Nema ni imena, ni graditelja, ni godine gradnje. Oko mosta ledine, svje�ina i poljsko cvije�e. Mudro je nekad pobje�i i od ljudi i od ljetne �ege i u hladu vrba slu�ati samo pri�u rijeke. Slobodna i tiha je Cetina u polju. Okovali je garja�ki tjesnaci. Mirna �ud se preobrati - hu�i, prijeti i kamen valja, pjeni, prska, pa svoju ljutnju na mlinske to�kove baca. Upravo tu, ispod Bale�kog mosta, najlak�e se lovi klen. Na Garja�koj kosi iznad rijeke, crvene se vinogradi zasa�eni na verfenskoj podlozi. Tu rodi takvo gro��e kakvog drugdje u Krajini nema. Od njega vino pecka i diskretno sladi, pije se lako, pa i apstinenti rado probaju, a onda... prestaju biti apstinenti. Kad je po�etkom stolje�a car Franjo Josip pohodio Krajinu, tu je u blizini blagovao. No, kad je ku�ao garja�ko vino, izgubio je mjeru i dostojanstvo, a ku�u u kojoj je prespavao i danas zovu "Schonbrunn". Cetina je ulaz u Sinjsko polje. �ezdeset prostornih kilometara plodne zemlje le�i podno Sinja, u naj�irem polju zagorske Dalmacije. Tu oazu zelenila u carstvu dinarskog kamenjara okru�uje niz naselja. S isto�ne strane le�e redom Gala, Otok, Udovi�i�i, Ruda i Grab. Na zapadu su Sinj, Brnaze, Turjaci i Ko�ute. Na sjeveru su Glavice, a na jugu polje zavr�ava s Jabukom i Triljem. Nekad je polje zimi plavilo, a kad bi se povukle vode u polju su pasla krda goveda i nebrojena stada drugog blaga. Danas pa�e nema, kukuruz i p�enica gospodare poljem. Napu�taju�i Sinjsko polje Cetina ulazi u kanjon. Obale su bli�e i vi�e, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove. A onda brana uspori, podi�e vodu i potopi ih. Uspor rijeke �ini brana, koja kod �ala pregra�uje Cetinu i usmjeruje vodu na turbine hidrocentrale. To je tre�a hidrocentrala na podru�ju Cetinske krajine. Nad kanjonom bdije utvrda Nutjak, �uti i izaziva arheologe i povjesni�are. Svoju divljinu predaje moru kod Omiša, gdje pronalazi svoj kona�ni pokoj. |
|||||||||||||||||
|
(c) 2010 raft.hr
|
||||||||||||||||||